Što je vlast?

U doba Dubrovačke Republike (1358-1815) za punoljetnog Dubrovčanina sudjelovanje u vođenju državne politike smatralo se dužnošću i čašću. Izvorišta te dužnosti i časti stari su Dubrovčani nalazili u Platonu i Ciceronu koji su tvrdili da je politika „najplemenitija i najviša znanost koja sadrži sve vještine i utječe na svekoliki život ljudi i zajednica“.

Dubrovčanima je bitna komponenta shvaćanja politike bio republikanizam na koji se nadovezalo i domoljublje, poštivanje zakona i etičkih normi te odgovornost u javnom životu. Dubrovački filozof i čak sedam puta izabrani knez Republike, Nikola Gozze u djelu „O ustroju Republike“ piše kako se od plemića tražila sposobnost, autoritet, pravičnost, skromnost, odanost i žrtva. Jer, smatra on, „ne može nikome biti dobro ako loši ljudi zauzimaju mjesta boljima.“

Središnja figura „kazališta vlasti“ Dubrovačke Republike bio je knez. Okolnosti u kojima je dubrovački knez vladao privlačila je pažnju svih suvremenika koji su pisali o političkom ustroju europskih država. Dok su senatori vodili politiku Republike iz pozadine i sjene, knez zauzima središnje mjesto u državnom protokolu te je, kako piše Dubrovkinja Nella Lonza, „gurnut na proscenij i osvijetljen reflektorima“.

Knežev mandat započinjao je obredom instalacije. Članovi Malog vijeća, svojevrsne Vlade dubrovačke države, na obredu bi knezu govorili : „Vaša uzvišenosti, evo vam vlast. Budite ljubazni dobro upravljati, držite se Dvora, a mi ćemo Vam služiti vani.“ A on bi im odgovarao : „Ako tako naređujete, zatvorit ću se u Dvoru, no dobro vladanje zavisit će od opreza i budnosti vas koji ste vani jer ćete bolje od mene čuti i vidjeti.“

KVIZ: Što znate o knezu Dubrovačke Republike?